Fudbaleri ne čitaju knjige – mit ili istina?

Šaljiv naslov na početku. Kažu da fudbaleri ne čitaju. Možda je predrasuda, možda je „urbana legenda“, ali gde ima dima verovatno ima i vatre. Mi ipak mislimo da su to samo predrasude i da to uopšte nije istina. Upravo zbog toga evo jednog članka kojim želimo da približimo knjige u svim oblicima ne samo fudbalerima, već sportistima uopšte.

Živimo u dobu u kom se sve mehanizuje, tehnologizuje, prilagođava kompjuterima, tabletima, 3d štampačima, mobilnim telefonima i prebacuje na ekrane.

Modernizacija nije zaobišla ni klasičnu, dobru, staru, čvrstu, obimnu, ukoričenu – knjigu. Međutim, čini se da elektronske knjige ipak još nisu osvojile tržište u potpunosti.

Zato je sad, kad još imamo vremena da razmislimo, pravo vreme da se zapitamo da li štampanu knjigu zaista može da zameni njena elektronska verzija, i šta se pri tom zamenom dobija, a šta gubi?

 

„Običan“ PDF i e-knjiga: dve različite stvari

 

Često se dešava da fudbaleri mešaju formate u kojima se knjige mogu naći u elektronskom obliku, pa poistovećuju knjigu u PDF formatu sa e-knjigom. Međutim, razlike postoje, i možda baš od tih razlika zavisi budućnost „neodštampanih“ knjiga.

Knjiga se nalazi u „običnom“ PDF formatu kada je jednostavno skenirana, a potom obrađena na kompjuteru preko određenih programa tako da bude malo čitljivija. Često se dešava da ljudi knjige samo skeniraju bez ikakve obrade, odnosno da ih samo prebace u PDF format, i tako ih „okače“ na internet, da budu svima dostupna.

Takav PDF format knjige je nezgrapan i nekad vrlo težak za čitanje jer nije obrađen dovoljno, što se forme tiče, da se sa lakoćom može prelaziti preko rečenica. Najčešće se na internetu može naleteti upravo na ovakav „divlji“ oblik knjige, međutim, to je daleko od njene idealne elektronske verzije.

E-knjiga ili elektronska knjiga (na engleskom, e-book) je zapravo najbolja elektronska verzija knjige koja se može naći u različitim formatima: PDF, DOC, TXT, Mobi, ePub, itd.

Ne treba da zbuni to što se PDF format i ovde spominje.

Nije svaka knjiga koja se nalazi u PDF formatu e-knjiga. Reč je o mnogo sređenijem PDF fajlu, koji sadrži tekst prilagođen za čitanje na raznoraznim elektronskim uređajima, a ne samo skeniran bez ikakve obrade. U ovakav PDF format knjige uložen je trud da bude što čitljiviji i što lepši na pogled i mnogo se razlikuje od „običnog“ PDF-a koji je zapravo samo skenirana fizička knjiga.

E-knjiga ne mora postojati samo u jednom, PDF formatu, nego se nalazi i u drugim formatima, u zavisnosti od toga na kom i kakvom uređaju želite da je čitate, kao i preko kog programa.

E-knjige se kupuju i plaćaju, baš kao i one u fizičkom obliku.

Kod nas vlada piraterija i u ovom domenu, pa se na internetu svašta besplatno može naći u elektronskom formatu.

Međutim, autorska prava važe i za e-knjige, a to što su u digitalnom izdanju ne znači da treba da budu besplatne.

Postoje izdavačke kuće koje se bave samo izdavanjem e-knjiga. U Srbiji je takva, na primer, prva srpska izdavačka kuća elektronskih knjiga „Tea Books“ koja prodaje digitalne knjige na srpskom i hrvatskom jeziku.

Svetski gigant u prodaji elektronskih knjiga svakako je Amazon, preko kog je kupljeno 74% svih elektronskih knjiga u Americi. Izdavačke kuće koje se bave prodajom pravih, klasičnih knjiga sada često kreću i sa prodajom e-knjiga.

Kod nas je takav slučaj sa izdavačkom kućom „Clio“ koja svoja određena izdanja kupcima nudi i u elektronskom obliku. Velike svetske biblioteke su se upustile u projekat digitalizacije knjiga da bi sačuvale što više starih i retkih izdanja koja se ne mogu naći u slobodnoj prodaji.

Kindl – posebni čitači e-knjiga

E-knjige se uz specijalne programe mogu čitati preko kompjutera, tableta i mobilnih telefona. Postoje i posebni čitači e-knjiga koji služe samo za to. Takav uređaj je Kindl, a njegova glavna funkcija je upravo što lakše čitanje i neometano uživanje u napisanom.

Postoji mnogo verzija Kindla, a prodaje ih naravno Amazon. U Srbiji Kindla nema u prodaji.

Prava knjiga ili e-knjiga?

Ukoliko tržište e-knjiga nastavi da se razvija ovim tempom naći ćemo se (a i već se nalazimo) pred dilemom: prava knjiga ili e-knjiga? Naravno, i jedna i druga opcija imaju svoje prednosti i mane, i jedna i druga opcija imaju sopstvene karakteristike koje mogu privući jednog ljubitelja čitanja.

Jednu stvar ne možemo poreći – prave, fizičke knjige imaju svoj šmek. To se može uočiti na najbanalnijem primeru. Divan je miris nove knjige, ali divan je miris i stare knjige iz biblioteke, već požutelih stranica i listova savijenih od mnogih čitanja.

Pravi čitalac će uživati da pravi svoju kućnu biblioteku i da svoju policu ispuni omiljenim knjigama. Postoji nešto čudno zadovoljavajuće u okretanju stranica, dodirivanju papira i korica knjige, podvlačenju omiljenih citata, upisivanju svojih utisaka na marginama, potpisivanju na kraju knjige da se zna čija je.

Dirljive su posvete na prvim stranicama, uspomena su za ceo život. Zanimljiv je odlazak u knjižaru i traženje knjige, listanje stranica, biranje, upoređivanje i čitanje opisa na koricama.

Taj šmek fizičkih knjiga e-knjige nikada neće imati. Međutim, praktičnost je ono što njih krasi.

E-knjige nisu teške u torbi, zauzimaju malo mesta i ne morate ići nigde da biste ih nabavili, dovoljan je jedan klik mišem ili jedan dodir na ekranu i e-knjiga se nalazi u vašoj virtuelnoj biblioteci. E-knjige ne troše papir, a uz to troše malo memorije na uređaju sa kog čitate.

Još jedan od priloga koji ide u korist e knjige je optimizacija, održavanje štampača i troškova štampe.

Elektronska knjiga se ne može pohabati tokom vremena i usled čestog korišćenja, Međutim, praktičnost e-knjiga dolazi uz posebnu cenu, pa se onda postavlja pitanje da li se i tad može govoriti o praktičnosti, ako se podrazumevaju određeni ustupci i uslovi da bi se ona postigla?

Naime, onaj ko želi da čita e-knjigu mora da poseduje elektronski uređaj poput kompjutera ili tableta. Kako danas gotovo svako domaćinstvo poseduje ovakvu tehniku, to svakako nije prepeka, ali uz uključeni internet kompjuteri i tableti mogu mnogo da odvraćaju pažnju od onoga što se čita.

Dovoljno je samo da čujete ili vidite da je stiglo neko obaveštenje sa jedne od društenih mreža, i pažnja se preusmerava na skroz drugu aktivnost.

Naravno, Kindl donekle rešava ovaj problem, ali Kindl se ne može kupiti u Srbiji, do njega se teško dolazi i u tom slučaju bi novac morao da se izdvoji za još jedan tehnički uređaj.

Danas svi puno vremena troše ispred ekrana, pa se postavlja pitanje da li i čitanje mora da bude preko tih istih ekrana koji oštećuju naš vid? Zar nije još jedna velika prednost klasične knjige upravo to što je na papiru, a ne na ekranu koji zrači?

Naravno, postoje Kindl verzije sa takozvanom e-ink tehnologijom koja ne oštećuje oči, ali se opet onda vraćamo na prvobitno postavljeno pitanje o praktičnosti celog poduhvata čitanja na jednom takvom uređaju.

Svakako, u danima pred nama borba za prevlast na tržištu književnosti i dalje će se odigravati između prave knjige i njene elektronske verzije i tek treba da vidimo šta nam novo vreme donosi. Ako planirate u e commerce, detaljan rečnik termina koji morate znati pogledajte ovde.

Međutim, treba se setiti da se sa pojavom interneta predviđala propast televizije i štampanih medija, a do toga ipak nije došlo. Horhe Luis Borhes je raj zamišljao kao svojevrsnu biblioteku, ali je malo verovatno da je ta biblioteka u njegovoj mašti bila virtuelna i ispunjena e-knjigama.

Оставите одговор