Smatra se da je još u doba starog Egipta bilo poznato oboljenje, koje danas nazivamo gihtom. Čak postoje i podaci da je otac medicine, Hipokrat, navodio da od te bolesti boluju bogati ljudi, pa se neretko navodilo da je to oboljenje kraljeva. Ipak, oboljenje kao oboljenje je vrlo neprijatno i ometa svakodnevno funkcionisanje pacijenta.
Šta je giht?
Kod osoba kod kojih postoji višak kristala mokraćne kiseline, dolazi do njihovog nagomilavanja u predelu zglobova i to oboljenje se definiše kao giht.
A usled povećanja mokraćne kiseline u krvi, koja ne može na prirodan način da se odstrani iz organizma uriniranjem, dolazi do nagomilavanja kristala mokraćne kiseline. Zatim se oni na zglobovima gomilaju i talože, što dovodi do upale.
Treba pomenuti da se kristali mokraćne kiseline, izuzev u zglobovima, mogu taložiti i na laktovima i u bubrezima, pa čak i na ivicama ušiju.
Giht – bolest muškaraca
Neretko se navodi, da je ovo oboljenje muškaraca, zato što prema statističkim podacima procentualno oboli mnogo više pripadnika jačeg pola i to uglavnom iznad 40 godina starosti.
Naravno da ima i žena kod kojih se javlja ovo oboljenje, ali u značajno manjem procentu.
Osnovni simptomi gihta tog oboljenja spada otok, na prvom mestu, a zatim i crvenilo na zglobovima, te vrlo često i povišena temperatura.
A pored toga što se ishranom utiče na smanjenje negativnih efekta gihta, pacijenti koristi hladne obloge, te različite kreme i gelovi. U određenim situacijama mogu pomoći i analgetici.
U kakvoj su vezi giht i sportske aktivnosti
Zapravo nijedan stručnjak ne navodi da osobe, kod kojih je prisutno ovo oboljenje ne bi trebalo da imaju sportske aktivnosti. Čak naprotiv, preporučujete da osoba, kod koje je dijagnostikovana ovakva upala zglobova uvede novine u načinu ishrane i svakako da smanji telesnu težinu. A u tom smislu je preporuka da se uvrsti u svakodnevne aktivnosti i bavljenje sportom.
Ukoliko pacijent ima mogućnosti, dobre su uobičajene vežbe hodanja, kao i vožnja bicikla ili trenažnog bicikla.
Isključivo u zavisnosti od toga koji deo je najviše pod udarom ovog oboljenja će zavisiti i preporuka u vezi sa sportskim aktivnostima. Zato i jeste dobro kontaktirati stručnjaka sportske medicine, koji će na osnovu stanja pacijenta preporučiti najbolji način da sport i sportske aktivnosti pomognu obolelom od gihta.
Kako čovek može sam sebi pomoći ukoliko ima giht?
Nakon što kod pacijenta bude dijagnostikovana ova upala zglobova, potrebno je da se on u fizičkom smislu aktivira koliko god je to moguće. Preporuka je da se bavi jednostavnim sportskim aktivnostima, u meri u kojoj mu to zdravstveno stanje dozvoljava. Najbolje je da uvrsti lagane svakodnevne šetnje, te da primenjuje vežbe pravilnog disanja. Poželjno je da boravi na otvorenom prostoru što je moguće više u toku dana.
Naravno da ako je to moguće, treba i da vozi bicikl na otvorenom, odnosno da to učini u teretani ili u sopstvenom domu, a na trenažnom biciklu. Neretko se u vezi sa sportskim aktivnostima, koje pomažu obolelima od gihta pominje i plivanje, kao i skijanje i vožnja rolera, ali i klizanje na ledu. Svakako je najbolje da pacijent odabere samostalno sportske aktivnosti, koje će mu činiti najviše dobra.
Uz to bi valjalo i da određene navike u ishrani promeni, te da koristi medikamente, a ako mu ih lekar preporuči.
Dobro je i da konzumira više mleka i mlečnih proizvoda, jer istraživanja pokazuju da te namirnice utiču na smanjenje rizika od gihta. Takođe je primećeno da morski plodovi i meso, odnosno mesne prerađevine u velikoj meri povećavaju rizik da dođe do napada gihta, pa bi konzumiranje tih namirnica trebalo svesti na minimum.
U svakom slučaju je najvažnije da pacijent koriguje telesnu težinu, a što prvenstveno može učiniti promenom životnih navika u ishrani, te ako u svakodnevne aktivnosti uvrstiti i bavljenje sportom, onoliko, koliko mu to trenutno zdravstveno stanje dozvoljava.